Da se može i bez Vlade i bez Uprave i bez Nadzornog odbora i bez strateškog partnera evo primjera iz sektora gdje također inače ne cvatu ruže - stočarstva i mljekarstva.

Udružili se kako bi sebi olakšali poslovanje

Samo za ilustraciju od 2002. do danas nestalo je  skoro 60.000 farmera tj. proizvođača mlijeka i svakog ih je dana sve manje.  Ali dvanaest farmera s područja Zagreba i Zagorja shvatili su da se protiv velikih kombinata i uvoznika ne mogu boriti svaki za sebe.  

Prije 4 godine su se udružili pa zajedno kupuju strojeve i alate, zajedno se probijaju na tržište - i zajedno uspješnije rade i više zarađuju. Pritom imaju manje krava i manje mlijeka nego prije, a sve zahvaljujući tome što su učinili isto što i seljaci iz Pitomače i Korčule prije 156 godina. Osnovali su zadrugu.

Posjetili smo stoga obitelj Pandek pored Zagreba. Oni imaju stotinjak muznih krava, a njihova je farma jedna je od dvanaest čiji su vlasnici shvatili da će brže i lakše prodavati mlijeko ako se udruže.

"Mi mljekari smo tada, a i danas imamo izuzetno nisku cijenu mlijeka i nas deset sjelo se za stol i pokušali smo naći rješenje što i kako i kuda sa našim mlijekom“, kazao nam je Kristijan Pandek.

Zadrugu Proizvodi sela osnovali su prije četiri godine. Zajedno promoviraju domaće mlijeko, nabavljaju poljoprivredne strojeve i alate, otvaraju nova radna mjesta i pronalaze kupce.

'Nećemo odustati'

"Ima dana kad je teško i preteško, bilo je situacija kad smo se doslovno uz znoj i suze pitali je li to bilo potrebno. Međutim, ova farma je jednostavno moj dječački i studentski san koji se ostvario. Ali od tih snova nisu se ostvarila očekivanja jer nisam se nadao da će proizvod koji proizvodim tako mukotrpno i bili toliko obezvrijeđeni. Tome se nisam nadao, ali evo tu smo gdje smo, borimo se, nećemo odustati i idemo dalje“, ističe naš sugovornik.

Kad je zadruga prije 4 godine osnovana, 12 farmera imalo je 588 krava - sada ih imaju manje - 523.

Tada su proizvodili 3 milijuna litara mlijeka - danas 2,7. Ali zarađuju više. Sa 7 milijuna kuna došli su na gotovo 11 milijuna prihoda. Ranije su mlijeko prodavali po 2 kune 33 lipe po litri dok ga danas zadruga prodaje po gotovo 4 kune. 

Dio mlijeka s farme obitelji Pandek završava u mljekomatu u Velikoj Gorici. 

Tamo se svježe, sirovo mlijeko može kupiti za šest kuna po litri, a sve je gotovo za nekoliko sekundi.  

Otkad mlijeko prodaju u mljekomatima -  većina farmera iz zadruge prekinula je suradnju s mljekarskom industrijom. Pa sada svoje mlijeko sami i prerađuju u vlastitim siranama. Sve što proizvedu sami voze do kupaca među kojima su i slastičari i hotelijeri.

'Naše krave prati softwer, a muze robot'

"Svježi sir i vrhnje su nam prioritet. Recimo to radimo na onaj klasični starinski način. I to nam je jedan od glavnih proizvoda koji stvarno ide.  Radimo i kuhane sireve, polutvrde sireve, skute i jogurtiće. Bez konzervansa, bez aditiva, bez ikakvih dodataka... “, kaže nam Božica Vrhovec, naša druga sugovornica i proizvođačica mlijeka i mliječnih proizvoda koju smo pronašli pokraj Zaprešića. 

Inače, njezina se obitelj uzgojem krava bavi više od sto godina.

Međutim njihova je farma sve, ali samo nije zastarjela.

Svaku kravu prati poseban softver, koji zna i koliko krava daje mlijeka, koliko joj je mlijeko masno, i kada je spremna za oplodnju. Božica i Štef svoje krave više ne muzu - sada to umjesto njih radi, ni manje ni više, nego robot.

"Prije je štalski prosjek bio nekih 22 litre po kravi. Sada kada smo stavili robota nama se mlijeko diglo, sada je štalski prosjek nekih 25-26 litara mlijeka po kravi. I puno nam je lakše“, zaključuje gospođa Vrhovec.

Ipak, naglasimo i to da zadruge u Hrvatskoj nisu novost. Još prije 150 godina seljaci i otočani počeli su se udruživati da bi bolje radili pa tako danas imamo 352 zadruge.

Zadruga će bit još i više

"Proizvođačke organizacije odnosno njihovi članovi mogu dobiti i dodatne bodove kada se natječu za sredstva iz Europskih fondova kojima žele unaprijediti svoja poljoprivredna gospodarstva. Dakle, apsolutno smo za zadruge i njih će biti sve više“, poručuje Leticija Hrenković, glasnogovornica Ministarstva Poljoprivrede.

U svakom slučaju farmeri i mijekari radnog vremena nemaju. S kravama su kažu, svaki dan u godini, a uz zadrugare lakše je preživjeti i one najteže dane.

U RTL Direktu kod Zorana Šprajca gostovao je upravitelj gore spomenute zadruge, gospodin Darko Pavičević. 

Više pogledajte u video prilogu: