Svjedočanstvo splitskog političara i žene koja je vidjela prometnu nesreću ponovno je u fokus stavilo pitanje zašto građani nisu skloni pomoći ljudima u nevolji.

Splitski političar iz stranke Pametno, Igor Skoko, opisao je da je prošlog vikenda vidio čovjeka kako leži ispred trgovine i svoje sugrađane koji su prolazili, ali nitko nije stao ni pomogao.

"U tih 10-ak minuta prošlo je barem 100 automobila, među njima i cijela kolona automobila koji su išli na svadbu, kraj čovjeka je prošetalo barem 20 ljudi i osim dvije starije gospođe nitko ni da stane pitati: je li treba pomoći?', napisao je Skoko na Facebooku i zapitao se što se događa s našim društvom.

VEZANI ČLANCI

• Vijećnik pomogao čovjeku koji je ležao ispred trgovine: 'Znam da smo društvo od k****, al ne budite šu***'

• Spašavali unesrećene kod Zagreba: 'Pita - gdje mi je dijete! Mrak, pozlit će mi! Prevrću sjedalicu...'

"Znam da smo društvo bez ikakvog osjećaja za odgovornost, ali zaista ne razumijem kako možeš proći kraj nekoga tko nesuvislo priča bez da ti padne napamet da bi mogao pomoći", pita se Skoko. 

"Dim, hoće li auto eksplodirati? Ne vjerujem da nas auti zaobilaze" 

Isto pitanje postavila si je i Siščanka Violeta Jelić koja je na Facebooku napisala da je prošlog petka svjedočila prometnoj nesreći na zaobilaznici kod Velike Gorice. U trenutku u kojem se ona zaustavila iz automobila koji je sudjelovao u nesreći sukljao je dim. "Dim, hoće li eksplodirati? Auti nas zaobilaze i prolaze! Ne vjerujem! Ne vjerujem da nas zaobilaze", napisala je Jelić na Facebooku.

Potaknuti s ova dva najnovija slučaja, poznatu psihologinju Mirjanu Krizmanić pitali smo ima li naše društvo problem s empatijom i zašto su ljudi toliko neodlučni stati i pomoći onima u nevolji.

"Ljudi koji su uljudno odgojeni će pomoći onima u nevolji" 

Iako nije upoznata s ta dva slučaja, Krizmanić kaže kako je teško zaključiti da je cijelo društvo manje empatično, ali smatra kako je za nedostatak empatije kod nekih ljudi trenutno najviše zaslužan nedostatak odgoja. 

"Ljudi koji su uljudno odgojeni će pomoći onima u nevolji. A toga sada sve više nedostaje. I kućnog odgoja i odgoja u školi", kazala nam je Krizmanić i dodala kako se u društvu u kojem su ljudi dobro odgojeni ne bi moglo dogoditi da nju, koja hoda sa štapom, kada izađe iz kuće tri puta do prvog zavoja udare u leđa i samo je štap spasi da ne padne. 

Krizmanić smatra kako ubrzani tempo života nije kriv za nedostatak odgoja kod djece. 

"Koliko je roditelju potrebno da dijete upozori da ne smije jesti rukama, nego da se jede sa žlicom? 20 sekundi", objašnjava Krizmanić te dodaje da se djeca moraju odgajati u svakom trenutku kada se druže s roditeljima. "A danas im oni najčešće upale televiziju i nastave raditi neki svoj posao", kaže psihologinja.  

Škola veći naglasak stavlja na znanje, a manji na odgoj

Smatra kako su starije generacije bile odgojenije i samim time i spremnije za pomoć onima u nevolji, a veliku ulogu u tome je odigrala i škola. "Danas se više naglaska u školama stavlja na znanje nego na odgoj. Bilo bi bolje da dijete i ne zapamti koju činjenicu, ali da ga se nešto nauči po pitanju odgojne komponente", rekla nam je Krizmanić. 

Dodala je kako na manju mogućnost da odgajaju djecu utječe i činjenica da su profesori nekada imala puno veći autoritet u društvu.