Hrvatska od početka primjene razmjernog izbornog sustava provodi neustavne parlamentarne izbore, a hrvatski političari i političarke tijekom čitavog tog razdoblja nisu pokazali spremnost da te probleme otklone reformom izbornog zakonodavstva, upozoreno je na predstavljanju analize ''Hoće li sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?'', koju je za Gong izradio Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

''Do 2016. nije se potvrdilo da nejednakost biračkoga prava utječe na izglede pojedinih stranaka da formiraju vladu. Minimalne razlike u stranačkoj strukturi parlamenta niti jedne godine ne bi ništa bitnije promijenile u procesima formiranja vlada. Međutim, nakon posljednjih izbora 2020. po prvi put nejednakost biračkoga prava neposredno je utjecala na izglede stranaka za formiranje Vlade. Gubitkom jednog mandata HDZ-a i jednog njihova poslije izbornog koalicijskog partnera NS-R, vladajućoj koaliciji koja obuhvaća točno 76 zastupnika i zastupnica nedostajalo bi u tom slučaju dva mandata za formiranje vlade'', upozorio je Čular.

Po prvi put je nejednakost biračkoga prava neposredno utjecala na izglede stranaka za formiranje Vlade

Analiza je pokazala da je u sedam prethodnih izbornih ciklusa nepravedno raspodijeljeno čak 64 zastupničkih mjesta što je gotovo pola jednog saziva Sabora. Kada bi saborski mandati bili razmjerni broju registriranih birača i biračica, najveći gubitnik bi bila 4. izborna jedinica koja bi tijekom proteklih sedam izbornih ciklusa izgubila čak 13 mandata. Najviše bi profitirale 9. i 10. jedinice koje su bile zakinute za 11, odnosno osam mandata.

Prema simulaciji koju je izradio Gong, na posljednjim izborima u Sabor ne bi bio izabran Radimir Čačić, ali bi ušao Mile Kekin.

Tema od koje političke elite godinama okreću glavu

"Gong smatra da je postojeće izborno i referendumsko zakonodavstvo zapušteno. Unatoč brojnim manjkavostima, ali i našim dugogodišnjim naporima da ukažemo na njih i da poboljšamo aktualnu situaciju, političke elite su okretale glavu od ove teme. Iz Gongove perspektive, upravo sada u vrijeme pandemije i borbe protiv korupcije, pitanje izbornog i referendumskog zakonodavstva je jedno od prioritetnih za rješavati upravo jer se tiču unapređenja demokracije i sustava u kojem živimo'', istaknuo je Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Podsjetio je da je prošla Vlada u svom programu imala stavku reforma izbornog zakonodavstva, ali ona se nije dogodila: ''Ova Vlada je ‘izgubila’ tu temu na svojoj agendi za iduće četiri godine. Izborne jedinice su prvi korak u unaprijeđenju izbornog zakonodavstva, polazišna točka iz koje kreće daljnje zagovaranje demokratizacije političkog sustava".

Kreće javna stručna rasprava: Hrvatska treba imati 10 izbornih jedinica?

“Ustavnom sudu smo pružili jedan tip argumenta prema njihovim pragmatičnim kriterijima koji dokazuje da raspodjela glasova u biračkim  jedinicama utječe na izborni rezultat”, kazao je Čular, koji je pozvao političke stranke na konsenzus i da pristanu na Gongov prijedlog u kojem i dalje ostaje 10 izbornih jedinica, a linije izbornih jedinica slijede granice županija. Tome bi iznimka bila tek Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Gong smatra da je ovo prilika zbog tipa pitanja, koje je nadstranačko i u interesu svih građana i građanki da se postigne široki politički i društveni konsenzus te predlaže da odgovorni za ovo pitanje ne budu ni Vlada niti Sabor, nego Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Stoga će ova organizacija civilnoga društva, najavila je Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga, pokrenuti javnu i stručnu raspravu na ovu temu s predstavnicima i predstavnicama političkih stranaka i vlasti te ustavnim i pravnim stručnjacima i stručnjakinjama: ''Za razliku od hrvatske političke elite, Gong ustavna načela o političkoj jednakosti građana, kao i ustavnost i zakonitost izbora, smatra jednim od kamena temeljaca demokratskog političkog sustava''.