Za potres magnitude 6,4 koji je 29. prosinca prošle godine udario i dobrim dijelom razorio područje Petrinje i Gline, osim hrvatskih seizmologa, od samog su se početka izrazito intenzivno zanimali njihovi kolege iz Italije.

Nature je objavio članak skupine znanstvenika sa Sveučilišta Camerino, iz Firence i iz Rima, a među autorima naveden je i Mišo Čičak, te se u članku objašnjava na koji način je potres kod Petrinje posljedica sudaranja jadranske mikroploče s kontinentalnom, euroazijskom, pod koju se polako podvlači.

Kako je Jadranska mikroploča zapravo produžetak Afričke ploče, pa se stoga našla stiješnjena u odnosu na Euroazijsku ploču, jer Afrička ploča u odnosu na Europu rotira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, Jadranska mikroploča također rotira, i to oko točke u Alpama.

Jadran se "promeškolji", a to se onda osjeti diljem Balkana

Stoga se kompletan stiješnjeni Jadran povremeno "promeškolji" kako bi se što bolje namjestio između zapadnog Balkana na jednoj strani, gdje se po njegovom rubu nabiru Dinaridi, i Italije na drugoj strani. A kad se Jadran "promeškolji", na Balkanu nije uvijek baš ugodno.

Hrvatski geološki institut objašnjava da je riječ o procesu koji traje već 160 milijuna godina, a da sudaranje uslijed kojega se na našim područjima tresu Dinaridi i okolica, odvija posljednjih 40 do 80 milijuna godina.

"Petrinjski potres zrcali ovakvu geodinamičku situaciju jer fokalni mehanizam upućuje na horizontalnu maksimalnu kompresiju u smjeru, ugrubo, sjever-jug", navodi Nature u najnovijem članku na ovu temu.

Predvečer, onog dana kad je najsnažniji potres pogodio područje oko Petrinje, seizmolog Krešimir Kuk generalno je opisao takvu situaciju s Jadranskom mikropločom za RTL:

U kojim je sve smjerovima potres "izgužvao" to područje

"Rasjed ili sklop rasjeda, sustav, na njega djeluju, a tako je i nastao, tektonske sile koje su prisutne zbog stalnog djelovanja afričke ploče na euroazijsku, pritišće je, a i jadranska mikroploča se podvlači pod Dinaride."

"Na rasjedu se akumulira energija, postoji stalna sila, on bi se djelovanjem sile trebao kretati, ali ga koče razni procesi. Kad se skupi dovoljno energije, rasjed puca, dolazi do tog velikog pomaka duž rasjedne linije, tada nastaje potres i tim pomakom kreću seizmički valovi po fizikalnim zakonima koji prenose energiju, koja se titranjima i njihanjima prenosi", kazao je Kuk tada.

Na području na kojem je 29. prosinca prošle godine udario i najjače se osjetio petrinjski potres, podsjeća dalje članak, prisutni su rasjedi u smjeru sjeverozapad-jugoistok i sjeveroistok-jugozapad i duž njih došlo je do klizanja terena.

U članku se zaključuje da je uzduž onog prvog došlo do "strike-slip" pomicanja terena, koje je mjestimično najviše iznosilo 36 centimetara, a uzduž onog drugog najveće pomicanje iznosilo je 10 centimetara. 

Nekoliko dana nakon potresa objavljena je karta dr. Mladena Vihera s Hrvatskog vojnog učilišta, koja je ilustrirala, na temelju mjerenja satelita Sentinel-1, da je Petrinja u potresu propala za 12 i više centimetara s jedne strane Pokupskog rasjeda, a da se područje s druge, uvjetno rečeno južne strane rasjeda podiglo za sedam i više centimetara.

Tada je i geofizičar Hrvoje Tkalčić, znanstvenik s Australskog nacionalnog sveučilišta, objasnio na Facebooku kako treba iščitavati interferogram i detaljno je objasnio na koji način je potres deformirao to područje u kontekstu podizanja odnosno spuštanja tla.

Članak u Natureu, osim niza drugih stručnih detalja, objedinjuje, pak, podatke o horizontalnom pomicanju terena do kojega je došlo tijekom potresa, koji je izvorno posljedica naprezanja uslijed drevnog putovanja Jadranske mikroploče na sjever i sudaranja s kontinentalnom pločom.

Na kraju poglavlja o zaključcima Nature objašnjava i zašto je važno što detaljnije bilježiti sve deformacije i pojave poput pomicanja tla, stvaranja rupa, kretanja uzduž rasjeda:

Važno za moguće prognoze budućih potresa

"Općenito, brzo i precizno mapiranje koseizmičkih pukotina povezanih s ovim potresom umjerene magnitude pridonosi poboljšanju razumijevanja utjecaja potresa na (ove) rasjede i boljoj prognozi učinka snažnijih potresa koji se očekuju u orogenu Alpe-Dinaridi-Albanija."

U tom kontekstu zanimljiva je bila situacija nešto više od tjedan dana nakon potresa u Petrinji, kad su mediji u Hrvatskoj prenijeli izjavu turskog seizmologa Haluka Eyidogana sa Sveučilišta Istanbul koji je objasnio da su postojale određene naznake da bi lako moglo doći do takvog udara na tom području.

"Nakon potresa u Hrvatskoj ispitao sam karakteristike događaja. Shvatio sam da je potres imao neke 'predznake'. To su aktivnosti koje su započele 23. prosinca s magnitudom 1,3, a nastavile se 28. prosinca magnitudama 5,2 i 5", kazao je:

"Pojava predšokova, predznakova seizmološki je vrlo važna. Naravno, potresi se ne mogu predvidjeti kad će se dogoditi, ali uz modernu opremu i praćenje ovih pojava može se sustav pripremiti za potencijalnu opasnost. Ako te pojave postanu sve učestalije, može se očekivati potres. To se vidjelo i u našem slučaju, a vjerojatno će i vaši seizmolozi potvrditi istraživanjem isti slučaj."

Taj "naš slučaj" koji je Eyidogan tada spomenuo, odnosio se na potres magnitude 7 koji je 30. listopada pogodio Izmir u Turskoj i odnio 117 života, dakle samo mjesec dana prije udara u Petrinji koji je također, barem kako tvrdi Eyidogan, imao svoje predudare.