Hrvatska je prva država na svijetu koja je ukinula potrošnju halogeniranih klorofluorougljikovodika (HCFC), jedne od najštetnijih tvari koje oštećuju ozonski sloj, istaknula je u četvrtak pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac.

Ponosni smo što je Hrvatska prva na svijetu, između 149 drugih zemalja, ukinula potrošnju HCFC-a, i to 26 godina prije roka određenog Montrealskim protokolom, izjavila je novinarima Šćulac Domac.

Projekt  "Ukidanje potrošnje HCFC-a u Hrvatskoj" započeo je 2010. godine, a financirali su ga Organizacija Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj (UNIDO) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Zamijenjeno je 13 rashladnih uređaja u bolnicama i javnim institucijama koji su koristili tvar koja oštećuje ozonski sloj, pa su tako, primjerice, nove uređaje dobili Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Splitu i Klinički bolnički centar (KBC) Sestre Milosrdnice u Zagrebu.

Zamjena štetne radne tvari prirodnom, tzv. retrofiting, obavljena je u rashladnim uređajima Galerije Klovićevi dvori, upravne zgrade Nacionalnog parka Brijuni i Općoj bolnici dr. Josip Benčević iz Slavonskog Broda. Do kraja 2015. planirana je i zamjena radne tvari koja oštećuje ozon u još 19 uređaja u javnim institucijama. U tim će se uređajima ubuduće koristiti tvari koje nisu štetne po ozon.

U sklopu projekta Ministarstvo zaštite okoliša i prirode doniralo je osam demonstracijskih klimatizacijskih uređaja s prirodnom radnom tvari srednjim strukovnim školama za izobrazbu učenika - u Velikoj Gorici, Osijeku, Koprivnici, Imotskom, Varaždinu, Novoj Gradiški, Rijeci i Metkoviću. To će omogućiti učenicima da se obuče kako bi mogli instalirati i servisirati uređaje novih tehnologija koji će u dogledno vrijeme u potpunosti zamijeniti postojeće klimatizacijske uređaje.

Temeljem Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, u zadnjih 15 godina u Hrvatskoj je provedeno više od 25 projekata za ukidanje potrošnje tih tvari, ukupne vrijednosti 30 milijuna kuna, koje su financirali Multilateralni fond za provedbu Montrealskog protokola i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Šćulac Domac ističe da je Montrealski protokol najuspješniji međunarodni sporazum kojim je omogućeno značajno smanjenje tvari koje oštećuju ozon, a potpuni oporavak ozona očekuje se sredinom stoljeća.