Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je novo tjedno izvješće o koronavirusu u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata registrirano čak 748 novozaraženih od koronavirusa, objavio je Nacionalni stožer. Do sada je najgori dan bilježio 542 zaraženih. 

Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je ukupno 3210. Među njima je 441 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 27 pacijenata. Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježena 21741 osoba zaražena novim koronavirusom, od kojih je 334 preminulo, ukupno se oporavilo 18197 osoba od toga 308 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 16598 osoba. Do danas su ukupno testirane 372 683 osobe, od toga 6448 u posljednja 24 sata.

Trenutno u Republici Hrvatskoj postoji 26 testnih mjesta koja provode RT-PCR metodom analizu prikupljenih uzoraka na COVID-19. Svi obrađeni uzorci upisuju se u nacionalnu platformu pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koja je dostupna svim županijskim zavodima za javno zdravstvo. Županijski zavodi za javno zdravstvo o pozitivnim slučajevima, izvorima zaraze i žarištima dostavljaju podatke u sklopu svojih dnevnih izvješća Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Hrvatski zavod za javno zdravstvo prikuplja tako informacije o žarištima, o bolničkom liječenju COVID-19 pozitivnih osoba, zatim o COVID-19 pozitivnim pacijentima na respiratoru i o umrlim osobama.

Kumulativna 7-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 69,1/100 000
Kumulativna 14-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 107/100 000
Županije s kumulativnom 7-dnevnom stopom većom od 50/100 000 stanovnika: Grad Zagreb, BBŽ, DNŽ, KŽ, KZŽ, LSŽ, MŽ, OBŽ, PSŽ, SMŽ, SDŽ, VŽ, VPŽ, VSŽ, Zagrebačka
Županije s kumulativnom 14-dnevnom stopom većom od 100/100 000 stanovnika: Grad Zagreb, BBŽ, DNŽ, KŽ, KZŽ, LSŽ, MŽ, PSŽ, SMŽ, SDŽ, VPŽ, VSŽ
Ukupni broj testiranja u posljednjih tjedan dana: 32 584
Udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja u posljednjih tjedan dana: 8,7 %
Ukupan broj testiranja i udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja: 360 976; 5,7 %
Broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100 000 stanovnika u posljednjih tjedan dana: 0,42/100 000
Broj smrtnih slučajeva u posljednjih tjedan dana: 27
Ukupna stopa smrtnih slučajeva na 1 000 000 stanovnika: 80/1 000 000

U razdoblju od 6.10.-12.10. sve županije zabilježile su novooboljele slučajeve bolesti COVID-19. Najviše novooboljelih bilježi Grad Zagreb, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija te Zagrebačka županija. Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Najveću 14-dnevnu stopu ima Krapinsko-zagorska županija, a slijede je Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska županija. 

Dan je prikaz epidemioloških pokazatelja po tjednima epidemije. Iz podataka je vidljivo da jedni od najvažnijih epidemioloških pokazatelja - stopa potvrđenih slučajeva te udio pozitivnih testova nakon pozitivnog trenda u razdoblju 28. do 31. tjedna, u 32. i 33. tjednu ponovno rastu. Stopa potvrđenih slučajeva padala je do  31. tjedna kada je iznosila 31,2 da bi u 32. i 33. tjednu ponovno rasla. Broj novih slučajeva u odnosu na tjedan prije porastao je za 90,2 %. Ukupan broj testiranja rastao je do 30. tjedna kada je iznosio 37030, no nakon toga u posljednja tri tjedna opet je u blagom padu. Udio pozitivnih osoba u ukupnim testiranjima također je  padao do 31. tjedna, te rastao u 32. i 33. tjednu.

Dan je prikaz seta pokazatelja vezanih uz težinu kliničke slike te karakteristike smrtnih slučajeva. Iz tablice je vidljivo da se od 28. do 31. tjedna bilježi povećanje, a u 32. i 33. tjednu blagi pad prosječne dobi oboljelih slučajeva te broja slučajeva na respiratoru, a to korespondira s dosadašnjim saznanjima da će se u osoba starije životne dobi češće razvijati teži klinički oblici bolesti te će smrtnost biti veća u starijim dobnim skupinama. Stopa smrtnih slučajeva u zadnja 5 tjedna pokazuje stagnaciju.

Objavljena je i tablica u kojoj je prikazano kretanje 7-dnevne stope po danu tijekom posljednja dva tjedna s granicom od 50/100 000 stanovnika koja se u neki zemljama uzima kao jedan od kriterija u procjeni epidemiološke situacije. Nakon smirivanja epidemiološke situacije početkom listopada, zbog ponovnog priljeva novooboljelih osoba, stope su u većini županija ponovno porasle.

Prikazan je odnos dnevnog broja potvrđenih slučajeva i dnevnog broja hospitaliziranih slučajeva. Broj hospitaliziranih slučajeva po danu kretao između minimalnih 31 i maksimalnih 58, dok se udio hospitaliziranih slučajeva u ukupnom dnevnom broju potvrđenih slučajeva kretao se u rasponu od 6,1% do 23,2%.

Prikazan je i udio hospitaliziranih u ukupnom broju tjednih slučajeva. Od ukupnog broja potvrđenih slučajeva u zadanom tjednom periodu, njih 11,9% je hospitalizirano, što predstavlja smanjenje u odnosu na prošlotjednih 16,8 %. Na respirator je u istom periodu stavljeno 17 osoba, što čini 0,6% od ukupnog broja potvrđenih slučajeva.

Vidljivo je i da nagib krivulje potvrđenih slučajeva prati krivulja ozdravljenih slučajeva, dok krivulja aktivnih slučajeva, uz pojedine uzlazne, pokazuje i stagnaciju u određenim periodima koji se odnose na nastavak prvog vala epidemije u Hrvatskoj. Nakon izmjene duljine trajanja izolacije oboljelih bilježi se nagli pad broja aktivnih slučajeva, a nakon čega je  broj aktivnih slučajeva dva tjedna stagnirao, da bi ponovno rastao u posljednjih tjedan dana.

Ukupno je 220 preminulih osoba u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 77,1 godina. 102 su osobe preminule  na respiratoru.

U posljednjih tjedan dana preminulo je 27 osoba, od toga je 11 (40,5 %) osoba bilo na respiratoru.

Žarišta

Kontinentalna Hrvatska
 
U posljednjih tjedan dana u svim su županijama kontinentalne Hrvatske zabilježeni novooboljeli slučajevi, najviše u Gradu Zagrebu, Osječko-baranjskoj te Zagrebačkoj županiji, a najmanje u Koprivničko-križevačkoj, Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Najviše 7-dnevne stope na dan 12. listopada zabilježene su u Krapinsko-zagorskoj, Virovitičko-podravskoj županiji te Gradu Zagrebu. Unatoč velikom porastu broja oboljelih nema zabilježenih žarišta s velikim grupiranjem oboljelih, već se uglavnom radi o velikom broju manjih grupiranja. I dalje se bilježe oboljeli povezani s okupljanjima u Sisačko-moslavačkoj županiji, dok u Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji veći priljev oboljelih dolazi iz grupiranja na radnim mjestima. Manja grupiranja povezana s radnim mjestom zabilježena su i u drugim županijama. U Osječko-baranjskoj županiji zabilježena su grupiranja oboljelih u školama, a u Virovitičko-podravskoj u 2 naselja. Također, zabilježena su grupiranja povezana s vjerskim i obiteljskim okupljanjima. U socijalnoj skrbi oboljele osobe su zabilježena u Karlovačko, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Dio oboljelih uvezeni su slučajevi iz inozemstva te je veliki udio kontakta oboljelih osoba.

Primorska Hrvatska

I u primorskoj Hrvatskoj zabilježeni su slučajevi oboljelih osoba u svim županijama. Najveći broj oboljelih zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najmanji u Istarskoj, Šibensko-kninskoj te Ličko-senjskoj županiji – unatoč tome, zbog malog broja stanovnika, i tako mali broj oboljelih značajno je povećao 7-dnevnu stopu te je najveća 7-dnevna stopa na dan 12. listopada bila u Ličko-senjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji. U Splitsko-dalmatinskoj županiji grupiranja su zabilježena na jednoj visokoobrazovanoj ustanovi te na radnim mjestima. U dubrovačko-neretvanskoj županiji grupiranja oboljelih povezana sa zborskim pjevanjem te plesnom skupinom. Bolest je zabilježena u socijalnoj ustanovi u Ličko-senjskoj županiji. Značajan dio oboljelih kontakti su prethodno oboljelih slučajeva.

Mjere

Od inicijalne prilagodbe mjera koja je započela krajem travnja u svrhu nastavka gospodarskih i društvenih aktivnosti, kontinuirano su na snazi mjere održavanja fizičkog razmaka, održavanja higijene ruku i dezinfekcije, nošenja maski za lice ili medicinskih maski u određenim zatvorenim prostorima te svim zdravstvenim djelatnicima, djelatnicima kod pružatelja smještaja u socijalnoj skrbi i zaposlenima u ugostiteljskim objektima te ograničenja broja osoba na privatnim i javnim okupljanjima.

Od kraja kolovoza, na prijedlog lokalnih stožera, donose se i ciljanje mjere na lokalnoj razini od kojih se većina odnosila na ograničenja broja osoba na vjenčanjima, sprovodima i ostalim privatnim okupljanjima, mjere za organizaciju većih manifestacija, zabrane posjeta u bolnicama i domovima za starije te zabranu publike na sportskim natjecanjima.

Dana 12. listopada, sukladno novonastaloj epidemiološkoj situaciji, donose se nove odluke Stožera civilne zaštite. Niže u tekstu navode se najnovije mjere koje su trenutno na snazi te okolnosti u kojima se primjenjuju.

1. Odluka o ograničavanju društvenih okupljanja

Ovom Odlukom uvodi se nužna epidemiološka mjera ograničavanja društvenih i javnih okupljanja u zatvorenim i na otvorenim prostorima na koja je pozvano ili se očekuje dolazak više od 50 osoba s izuzetkom umjetničkih programa, kino projekcija, sportskih natjecanja, svadbi, sprovoda, vjerskih obreda te izložbi u muzejskim i ostalim izložbenim prostorima. Mjere koje se moraju provoditi na tim okupljanjima utvrđene su posebnim preporukama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Organizatori društvenih i javnih okupljanja obvezni su, najkasnije 5 dana prije planiranog okupljanja, zatražiti suglasnost za održavanje okupljanja od nadležnog lokalnog/županijskog stožera civilne zaštite.

2. Odluka o nužnoj mjeri obveznog korištenja maski za lice ili medicinskih mask

Ovom Odlukom se za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 uvodi nužna mjera obveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski. Maske za lice ili medicinske maske obvezni su koristiti na ispravan način tako da budu prekriveni usta i nos:

zaposlenici zdravstvenih ustanova i osobe koje dolaze u posjet pacijentima, ako su posjete dopuštene
vozači, ostali zaposlenici u prijevoznim sredstvima javnog prometa i putnici u javnom prometu
zaposlenici u trgovačkoj djelatnosti i kupci za vrijeme boravka u prodavaonicama
zaposlenici u ugostiteljskoj djelatnosti koju dolaze u kontakt s gostima ili sudjeluju u posluživanju i pripremi jela, pića i napitaka
gosti u ugostiteljskim objektima osim dok sjede na svojim mjestima i konzumiraju hranu, piće ili napitke
zaposlenici trgovačkih društava, ustanova i institucija koji rade sa strankama i stranke koje dolaze u ta trgovačka društva, ustanove i institucije
zaposlenici u uslužnim djelatnostima u kojima se dolazi u bliski kontakt s klijentima
zaposlenici u uredima u kojima radi više od dva zaposlenika, a ne može se osigurati međusobna fizička distanca od najmanje 2 metra
vjernici prilikom vjerskih obreda i okupljanja u zatvorenom prostoru
gledatelji na sportskim natjecanjima koja se održavaju u zatvorenim prostorima
sudionici svih društvenih i javnih okupljanja u zatvorenom prostoru
roditelji ili druge osobe koje dolaze po djecu u škole ili ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja
druge osobe koje na to posebnim uputama i preporukama obveže Hrvatski zavod za javno zdravstvo. 
Maske za lice ili medicinske maske ne moraju se koristiti u slučajevima propisanih ili preporučenih izuzeća koja na svojim mrežnim stranicama objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo te se odluka ne odnosi na rad u osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima te ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja.

Osim navedenih mjera, uvode se i COVID-redari. Javna okupljanja bilo koje vrste i sadržaja, koja uključuju više od 50 sudionika, moraju imati COVID-redara na svakih 50 okupljenih osoba. Svi sudionici moraju biti upoznati s mjerama prevencije za pojedini događaj. Za organizaciju okupljanja u skladu s mjerama kao i ishođenje svih potrebnih odobrenja odgovoran je organizator a za provedbu uputa zaduženi su COVID-redari koje je dužan educirati i opremiti organizator skupa.